Rekli su o Bhagavadgiti

Bhagavadgita - božanska pjesma, dio je slavnog indijskog epa Mahabharata. Uoči bitke na Kurukšetri, Krišna proveze Arđunu na bojnim kolima između dvije poredane vojske. U tom kratkom vremenu Krišna mu izloži čitav nauk joge.
Gita je višeslojna i simbolična, pa tako Arđuna simbolizira individualnu dušu, bojna kola tijelo, konji um i osjetila, uzde razum, a kočijaš je božansko u nama, glas savjesti.
Arđuna ugledavši na drugoj strani rođake, učitelje i prijatelje odbaci luk i odbije se boriti. Na što mu Krišna reče da je dužnost kšatrije da se bori, ali niti je on taj koji ubija, niti oni mogu biti ubijeni. Uostalom, Krišna nastavlja, ja sam ih već sve ubio (Bog u aspektu vremena).
Tu rođaci simboliziraju vezanost, ponos, želje, i ego ih se najradije nikad ne bi odrekao, ali na putu prosvjetljenja, ego je taj koji moramo rastočiti konstantnim duhovnim trudom.
U Kuranu imamo pojam Đihad - sveti rat, a simbolika je ista - rat protiv unutrašnjih neprijatelja.

Arthur Schopenhauer

“Ovo je najpoučnije i najuzvišenije književno djelo na svijetu.”

Johann Wolfgang Göethe

“To je knjiga koja me je u cijelom mom životu najviše prosvijetlila.”

Erwin Schrödinger

“Jedinstvo i kontinuitet Vedante se ogleda u jedinstvu i kontinuitetu valne mehanike. To je u potpunosti u skladu s konceptom Vedante - Sve u Jednom.”
“Mnogostrukost je samo prividna. To je doktrina Upanišada. I ne samo Upanišada. Mistično iskustvo sjedinjenja s Bogom redovito dovodi do ovog gledišta, dok na Zapadu ostaju jake predrasude.”

Albert Einstein

“Dok čitam Bhagavadgitu, jedino pitanje koje mi se nameće jest kako je Bog stvorio svemir. Sve ostalo, suvišno je.”

Carl Gustav Jung

“Ideja da je čovjek nalik obrnutom stablu čini se da potiče iz starih vremena. Vezu s vedskim učenjima pruža nam Platon u svojoj Timeji u kojoj se navodi ... 'eto nismo zemaljska, nego nebeska biljka.' Ovu ideju prepoznajemo u onome što Krišna podučava u 15. poglavlju Bhagavadgite.”

Herman Hesse

“Čudesnost Bhagavadgite je njena uistinu prekrasna objava životne mudrosti koja omogućuje filozofiji da procvate u religiju, to je ono za čime tragamo i što nam je potrebno.”

Dr. Albert Schweitzer

“Bhagavadgita ima dubok utjecaj na duh čovječanstva s naukom o predanosti Bogu koja se očituje djelima.”

Robert Oppenheimer

U vezi Trinity testa u Novom Meksiku, gdje je njegov tim u Los Alamosu prvi puta testirao bombu, pamtimo slavano Oppenheimerovo citiranje Bhagavadgite: “Ako bi se na nebu pokazao sjaj tisuću sunaca, taj sjaj bio bi sličan sjaju ovog moćnog Bića.” i “Sada sam postao Smrt, uništavatelj svjetova.”
Riječ Trinity - trojstvo naučio je iz vedske sanskrtske riječi koja znači tri sile u jednoj, o čemu nas uči Bhagvadgita.”

Henry David Thoreau

“U jutarnjim satima kupam svoj intelekt u nevjerojatnoj i kozmogonalnoj filozofiji Bhagavadgite, u usporedbi s kojom naš se moderni svijet i njegova književnost čini jadan i trivijalan.”

David Bohm

Bohm objašnjava svoju teoriju da postoji nešto poput života i uma što prožima sve. On je bio duboko dirnut svojim bliskim kontaktom s Jidu Krishnamurtijem. “Da, Atman nam daje spoznaju. Ili bi rekli Atman je spoznaja. A što je onda Brahman - pretpostavljam - identitet svijesti i kozmosa ... To znači da su spoznaja i spoznavatelj jedno, za što postoji izraz u klasičnoj Hindu filozofiji - 'Atman je jednak Brahmanu' .”

Ralph Waldo Emerson

“Dugujem veličanstveni dan Bhagavadgiti. To je prva među knjigama; to je kao da nam nebesko carstvo govori, ništa malo ili nedostojno, već veliko i spokojno, dosljedni glas drevne inteligencije koja je u drugom vremenu i ozračju, i koja nas podučava i iskušava.”

Rudolph Steiner

“Kako bi se pristupilo kreaciji kao uzvišenoj, i da bi razumjeli Bhagavadgitu, potrebno je uskladiti našu dušu s njom.”

Aldous Huxley

“Bhagavadgita je možda najsustavniji duhovni iskaz vječne filozofije. To je jedan od najjasnijih i najrazumljivijih sažetaka vječne filozofije koji je ikada bio sastavljen. Otuda njena trajna vrijednost, i to ne samo za Indijce, nego za cijelo čovječanstvo.”

Mahatma Gandhi

“Kada mi razočaranja zure u lice, i sam ne vidim ni zrake svjetla, vraćam se Giti. Nalazim stih ovdje i stih tamo i odmah se počinjem smiješiti usred tragedija koje satiru – a moj je život bio pun vanjskih tragedija – pa ako one nisu na meni ostavile vidljivih, neizbrisivih ožiljaka, ja to dugujem učenjima Bhagavadgite.”